Bademovo ulje (Oleum Amygdalarum) jedno je od najstarijih i najcjenjenijih ljepotnih i ljekovitih ulja u povijesti čovječanstva. Njegova upotreba seže barem 5000 godina unatrag.

Prvi tragovi bademovog drveta (Prunus dulcis) nalaze se već u brončano doba na području današnjeg Irana, Turkmenistana i Izraela. Arheološki nalazi u Izraelu (oko 3000 pr. n. e.) otkrili su ostatke badema u grobnicama, što pokazuje da su ih već tada koristili kao dragocjenu hranu i dar mrtvima. U Starom zavjetu (1 Mojsijeva 43,11) bademi se spominju kao najbolji dar koji Jakov šalje u Egipat.

U Egiptu (oko 2000–1000 pr. n. e.) bademovo ulje koristile su kraljice i svećenice za njegu kože i kose. Nalazimo ga u receptima za mirisna ulja i balzame, koji su otkriveni u grobnicama, među kojima i kod Tutankamona. Kleopatra ga je redovito koristila za masažu tijela i za omekšavanje kože, a Nefertiti za sjaj kose.

U antičkoj Grčkoj i Rimu (5. stoljeće pr. n. e. – 4. stoljeće n. e.) Hipokrat je već opisivao bademovo ulje kao odlično sredstvo za smirivanje suhe i iritirane kože te za ublažavanje bolova u mišićima. Rimljanke su ga miješale s medom i mlijekom za maske lica, a grčki sportaši su ga utrljavali u kožu nakon vježbanja. Plinije Stariji ga je u Naturalis Historia označio kao najbolje ulje za žensku ljepotu.

U srednjem veku arapski liječnici (Avicena, Al-Razi) bademovo ulje uzdižu u jedno od najvažnijih ljekovitih ulja. U Kanonu medicine Avicena ga preporučuje kod upale ušiju, glavobolja, suhe kože, opeklina i kao nosilno ulje za eterična ulja. Putem arapskih trgovačkih puteva došlo je u Španiju i južnu Italiju, gdje su ga uzgajali u samostanskim vrtovima.

U renesansi (15.–16. stoljeće) bademovo ulje postaje nezamjenjivo na europskim dvorovima. Katarina Medičejska ga je donijela na francuski dvor, gdje su ga koristili za njegu beba i za kraljevske parfeme. U 17. stoljeću već su ga prodavali u ljekarnama u Parizu kao Huile d’Amande douce – slatko bademovo ulje.

U 18. i 19. stoljeću postaje osnova farmaceutske industrije: koristili su ga kao nosilno ulje, za omekšavanje masti i za njegu novorođenčadi. U viktorijanskoj Engleskoj zvali su ga dječjim uljem i utrljavali ga dojenčadi po cijelom tijelu.

Danas je bademovo ulje i dalje zlatni standard u aromaterapiji, kozmetici i dermatologiji. Koristi se u luksuznim kremama, serumima, šamponima i kao čisto ulje za osjetljivu, suhu i dječju kožu. Iz skromnog dara iz Svetog pisma, bademovo ulje postalo je višemilenijski simbol nježnosti, ljepote i zdravlja – ulje koje već 5000 godina cijene kraljice, liječnici i majke širom svijeta.

Sastav bademovog ulja

Bademovo ulje (Oleum Amygdalarum Dulcis) dobiva se isključivo iz sjemenki slatkog bademovog drveta (Prunus dulcis var. dulcis) hladnim prešanjem. Važno je razlikovati slatko bademovo ulje od gorkog (iz Prunus dulcis var. amara), koje sadrži toksični amigdalin i ne koristi se u prehrani.

Bademovo ulje spada među ulja s vrlo visokom sadržajem nezasićenih masnih kiselina, koji obično prelazi 90 posto. Najveći udio, od 75-85 posto, čini oleinska kiselina (omega devet), mononezasićena masna kiselina koja osigurava iznimnu stabilnost i duboku hidrataciju kože. Slijedi linolenska kiselina (omega šest) s 20-30 posto, koja je esencijalna i jača kožnu barijeru. Palmitinska kiselina je glavna zasićena kiselina s 5-9 posto, a stearinska kiselina prisutna je samo s 2-4 posto. U tragovima, ispod jedan posto, nalazimo i palmitoleinsku, arahidonsku, gadoleinsku i miristinsku kiselinu. Omjer omega šest prema omega devet je vrlo povoljan i sličan maslinovom ulju, stoga je bademovo ulje jedno od najprijaznijih ulja za kožu.

Bademovo ulje je bogato bioaktivnim tvarima. Sadrži od 20-50 miligrama po kilogramu vitamina E, prvenstveno alfa-tokoferola, koji djeluje kao snažan antioksidans i štiti kožne stanice od slobodnih radikala. Fitosterola ima od 1000-2500 miligrama po kilogramu, među kojima prevladava beta-sitosterol (do 80 posto), slijede kampesterol i stigmasterol. Ovi steroli ublažavaju upale i pomažu u regulaciji kolesterola. Prisutan je i skvalen (do 50 miligrama po kilogramu), fosfolipidi (prvenstveno fosfatidilholin) i male količine polifenola. Bademovo ulje ne sadrži nikakve alkaloide ili cijanogene glikozide, stoga je potpuno sigurno i za novorođenčad.

Bademovo ulje je zbog iznimno visoke sadržaja oleinske kiseline, vitamina E i fitosterola zlatni standard u kozmetici i dermatologiji. Hipoalergeno je, brzo se upija, ne masti i prikladno je za sve tipove kože, posebno za suhu, osjetljivu i dječju. Zbog stabilnosti često se koristi kao nosilno ulje u aromaterapiji i farmaceutskim mastima.

Bademovo ulje - upotreba

Bademovo ulje je već tisućljećima sinonim za nježnost i luksuz. Zbog iznimne blagosti, brze upijanja i bogate sastave obožavaju ga dojenčad, odrasli i profesionalni terapeuti. Bademovo ulje je hipoalergeno, ne iritira i ne začepljuje pore. Nakon kupke ga nježno utrljamo po cijelom tijelu kako bismo spriječili osip i suhoću. Odlično uklanja mliječnu koru na glavi – nekoliko kapi umasiramo u vlasište, ostavimo da djeluje i zatim nježno počešljamo.

Na licu djeluje kao prirodni odstranjivač šminke (također vodootporne) i kao noćno ulje za suhu, zrelu ili osjetljivu kožu. Brzo se upija, ne ostavlja masni film i zaglađuje sitne bore. Osnova je domaćih seruma – miješamo ga s nekoliko kapi eteričnog ulja ruže ili lavande za luksuznu njegu. Na tijelu je idealno nakon tuširanja, još na vlažnu kožu, gdje zadržava vlagu i ostavlja svilen osjećaj. Pomaže kod svrbeža, psorijaze, ekcema i strija u trudnoći – redovita masaža trbuha i bokova s bademovim uljem smanjuje nastanak strija.

Za suhe, oštećene i kovrčave kose pravo je lijek. Prije pranja ga zagrijemo u dlanovima i utrljamo u vrhove ili po cijeloj dužini, ostavimo da djeluje od trideset minuta do preko noći, a zatim operemo. Kosu čini mekom, sjajnom i manje naelektriziranom. Kod peruti i svrbežnog vlasišta nekoliko kapi umasiramo izravno u vlasište – ublažava upalu i regulira izlučivanje sebuma.

Zbog neutralnog mirisa i odličnog klizanja, bademovo ulje prvo je nosilno ulje profesionalnih masažnih terapeuta. Ne masti, ne ostavlja mrlje na ručnicima i kožu ostavlja mekom više sati. Doma ga obogaćujemo eteričnim uljima (npr. 10 kapi lavande na 50 ml ulja) za opuštajuću masažu prije spavanja.

Hladno prešano bademovo ulje je jestivo i ima blagi orašasti okus. Koristi se za salatne preljeve, slastice (posebno marcipan i orijentalne slastice) te kao dodatak smoothijima. U narodnoj medicini kapaju ga u uši kod upale (toplo, nikada vruće) i utrljavaju na prsni koš kod prehlade. Bademovo ulje je zaista ulje za cijeli život.

Želite pravo hladno prešano bademovo ulje? Naručite ga možete na mediterra.si.